ožujak
2019
Ljubić Dubravko
Institut izuzeća te institut meritornog odbačaja kao anomalije unutar sustava apstraktne kontrole ustavnosti općih akata
Ostvarivanje svrha ustavnog sudovanja ne može se dovoditi u pitanje propisivanjem postupovnih instituta koji objektivno predstavljaju problem za izvršavanje cilja ustavnog sudovanja, neovisno o činjenici je li to učinjeno od strane ustavotvorca ili samog Ustavnog suda. Svaki aktivitet Ustavnog suda limitiran je ostvarivanjem zaštite supremacije Ustava, što za posljedicu ima nemogućnost uvođenja u svoju praksu instituta koji u svom formalnom ili materijalnom sadržaju dovode do odstupanja od svrhe ustavnog sudovanja. Uspostava instituta izuzeća unutar ustavnopravnog postupka, u njegovu klasičnom sadržaju jest ustavnopravno neprihvatljiva, stoga što ona nije sadržana u sustavu osnovnih normi Republike Hrvatske. Svako procesno rješenje koje dovodi do promjene u načinu odlučivanja, a s obzirom na sustavom osnovnih normi određenu većinu potrebnu za donošenje odluke, osim svog formalnog značenja, može imati posljedice i na funkciju ostvarivanja svrhe ustavnog sudovanja. Poglavito u slučaju kada nedvojbena većina ostvarena tijekom glasovanja o određenom nacrtu rješidbe zbog određenih postupovnih rješenja nije dostatna za donošenje odluke. Bit apstraktne kontrole ustavnosti propisa nije u ocjeni kvalitete sadržaja pojedinog prijedloga, već procjena postojanja okolnosti koje Ustavni sud čine dužnim postupati. Ustavni sud nema ovlaštenje izvršavati apstraktnu kontrolu ustavnosti propisa prema načelu oportuniteta, ako se radi o propisima koji su na snazi i koji uređuju neke društvene odnose. Međutim, kada je Sud nedvojbeno utvrdio odsutnost potrebe za svojim aktivitetom, tada postupovna rješenja za slučaj neprihvaćanja prijedloga za pokretanje postupka apstraktne kontrole ustavnosti propisa, upravo zbog činjenice nepostojanja postupka, moraju biti uređena na način koji omogućava veću efikasnost Suda, rješavajući ga obveze nepotrebnog obrazlaganja.
Ključne riječi: ustav, supremacija ustava, ustavni sud, ustavno sudovanje, vladavina prava, načelo ustavnosti i zakonitosti, izuzeće, uzdržavanje od glasovanja, meritorni odbačaj, načelo oportuniteta, prijedlog, zahtjev, apstraktna ocjena ustavnosti.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
ožujak
2019
Loboja Ante
Koje su aktivnosti i obveze naručitelja tijekom pripreme postupka javne nabave prema važećem Zakonu o javnoj nabavi
Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/16) utvrđuje pravila o postupku javne nabave kojeg provodi javni ili sektorski naručitelj, ili drugi subjekt u slučajevima određenim ZJN-om 2016 radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog natječaja.
Cjeloviti proces javne nabave uključuje više radnji naručitelja, koje se odnose na pripremu nabave, provedbu postupka javne nabave i ugovaranje, te izvršenje ugovora o javnoj nabavi.
Autor u članku obrađuje proces javne nabave s aspekta aktivnosti i obveza naručitelja u pripremnoj fazi procesa nabave, koja obuhvaća radnje naručitelja od iskazivanja potreba za nabavom organizacijskih dijelova naručitelja do početka postupka javne nabave, odnosno do dana slanja poziva na nadmetanje u Elektronički oglasnik javne nabave RH.
Ključne riječi: javna nabava, plan nabave, zahtjev za nabavu, nacrt dokumentacije o nabavi, sukob interesa.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
ožujak
2019
Moslavac Bruno, Fadljević Ivica
Uklanjanje hakiranjem internetskih ilegalnih tržišta na Dark Webu
Internetska prostranstva plodno su tlo za raznorazne aktivnosti, definitivno i nezakonite, što prilikom pokušaja saniranja posljedica kaznenog djela dovodi u velike probleme primjenjivače kaznene represije. Dark Web zbog posebnog pretraživača (TOR) i činjenice da se podaci na pretraživaču ne indeksiraju kao na “površinskom” internetu predstavlja poseban izazov prilikom uklanjanja spornog, kriminalnog sadržaja u vidu ili s ilegalnih tržišta na tamošnjim internetskim stranicama. Autori u ovome radu upućuju na kombinirane informatičke i pravne metode suzbijanja kažnjivih aktivnosti na Dark Webu, uz poseban osvrt na uočene probleme, nesuglasice i otvorena pitanja za primjenjivače represivnih aktivnosti. Zaključno se ukazuje na neodvojivu povezanost informatičkog, tehničkog aspekta uklanjanja nepoćudnih internetskih stranica na kojima se odvijaju nelegalne aktivnosti, s (kazneno)pravnim aspektom, jer formalna sudska odluka kojom bi se zabranilo daljnje pružanje usluga na ilegalnim tržištima na Dark Webu nije normirana.
Ključne riječi: hakiranje, Dark Web, indeksiranje, računalni kriminalitet.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
ožujak
2019
Kunda Ivana
Novi međunarodnoprivatnopravni okvir imovine bračnih i registriranih partnera u Europskoj uniji: polje primjene i nadležnost
Dana 29. siječnja 2019. na snagu je stupio ne samo novi hrvatski Zakon o međunarodnom privatnom pravu nego i dvije uredbe koje se odnose na međunarodnoprivatnopravna pitanja bračnoimovinskog režima i imovinskih posljedica registriranih partnerstava. S obzirom na to da će tim propisima biti zahvaćen rad sudova, odvjetnika i javnih bilježnika, važno je skrenuti pozornost na područja primjene tih propisa i podsjetiti na bitna pravila koja se odnose na nadležnost, mjerodavno pravo te priznanje i ovrhu oduka u tim predmetima. U ovom radu naglasak je na pitanjima s kojima će se nadležna tijela susresti na samom početku postupanja u ovim vrstama predmeta, području primjene uredbi i pitanju međunarodne nadležnosti.
Ključne riječi: Europska unija, međunarodno privatno pravo, nadležnost, obiteljsko pravo, imovina, bračnoimovinski režim, registrirano partnerstvo.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|
ožujak
2019
Jelušić Damir
Prethodno pitanje u parničnom postupku
U pravnoj se teoriji prethodno pitanje kao procesnopravni institut hrvatskoga građanskog parničnog procesnog prava alternativno naziva i prejudicijelnim ili incidentalnim pitanjem, a definira se kao pravno pitanje koje predstavlja samostalnu pravnu cjelinu bez čijeg se rješenja ne može riješiti glavna stvar. Zakonskom je, pak, normativnom stilizacijom propisano da kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. S obzirom na činjenicu da je ovaj procesnopravni institut u Zakonu o parničnom postupku normiran samo jednim zakonskim člankom, u predmetnom ćemo radu na primjerima iz relevantne judikature pokušati prezentirati odnosno pružiti odgovore na neka pitanja koja su u njegovoj višedesetljetnoj primjeni iznjedrena u judikaturi.
Ključne riječi: parnični postupak, prethodno pitanje, sudska praksa, bitna procesna povreda, učinci odluke.
Više [Samo za prijavljene korisnike]
|